🍿 2022-10-29 03:05:25 – Pariz/Francuska.
U Irskoj je 1862. godina. Jedva je prošla decenija od završetka Velike gladi, koja je odnela živote milion ljudi i zategnuta suživot s Englezima. Stoga nije lako doći iz Londona do trećeg najvećeg ostrva u Evropi.
To je ono što Lib Wright (Florence Pugh) pati u svom tijelu, žena s problematičnom prošlošću koja je pozvana u pobožni katolički grad nakon što djevojka nije jela četiri mjeseca. Iz zbunjujućih razloga, poziv razmatra nju, medicinsku sestru, ali i časnu sestru. Da stvar bude gora, zadatak koji mu je delegiran suprotan je zrnu njegove profesije: on samo mora promatrati svoje zaključke i prijaviti svoje zaključke odboru ljudi.
Wonder. (s leva na desno) Florence Pugh kao Lib Wright, Kíla Lord Cassidy kao Anna O'Donnell u filmu The Wonder. Zasluge: Aidan Monaghan/Netflix © 2022
Ovaj lik prošaran dilemama i raspravama vozilo je kojim priča ulazi u niz pitanja koja su izazvala radoznalost Sebastiána Lelija. Treći igrani film na engleskom reditelja Fantastične žene, Čudo (El prodigio) je adaptacija istoimenog romana spisateljice Emme Donoghue. Knjiga koju je prvi put pročitao 2017. godine, kada su mu se obratili producenti filma Disobedience (2017), njegovog debija u Anglo bioskopu.
„Iako sam mislio da je to minsko polje za adaptaciju filma, zbog problema kojima se bavi, zbog ozbiljnosti problema kojima se bavi, nisam mogao da ga sklonim s puta. Iz nekog razloga sam joj se vratio i dobro, prihvatio sam”, kaže on. Obožavanjeo procesu pisanja kroz koji je prošla sa samom Donoghueom i Engleskinjom Alice Birch.
Nakon što je prošao kroz festivale u Torontu, San Sebastijanu i Londonu, film stiže ovog četvrtka, 3. novembra u desetak kina u zemlji, onih koja su prihvatila dvonedeljnu ekskluzivnost koju je dodelio Netflix, a koji će ga lansirati širom sveta. katalog u srijedu 16.
-Od prvog trenutka činilo vam se da je priča o Marvelu na divan način odjeknula u sadašnjosti?
Da, osim političkog konteksta u kojem se dešava, gdje engleska medicinska sestra odlazi u ovaj grad u Irskoj gdje je niko ne želi, skoro kao u vesternu, to je priča o dinamici moći ove zajednice. Uronjeni su u narativni rat oko slučaja ove djevojke koja nije jela četiri mjeseca, a koju svi žele da koriste kao vodu za svoj mlin. (Oni traže) da kontrolišu narativ i da on na neki način postane politička moć. Činilo mi se da je u suštini to bio film o sukobu razuma i magijskog mišljenja, ili nauke i religije, ili čak duhovne i intelektualne elastičnosti protiv krutosti i fanatizma. To je, posebno ovo drugo, ono što mi se danas činilo hitnim.
Wonder. (s leva na desno) Reditelj/scenarist Sebastián Lelio, Florence Pugh kao Lib Wright u filmu Čudo. Zasluge: Aidan Monaghan/Netflix © 2022
-Iz raznih razloga, na kraju ste ga odveli u postpandemijski svijet, gdje se ova pitanja čine hitnijima nego ikad.
Mislim da je postalo gore. 2017. godine, kada sam je čitao, rekao sam sebi: čini mi se da svijet ide tamo. I sada mislim da smo tamo. Roman je bio istraživanje moći fikcije u našim životima. Priče, priče koje pričamo o sebi, i priče koje sami stvaramo i pričamo, u dobru i u zlu. Priče povezuju društva i omogućavaju im da funkcionišu u određenim okvirima. U tom smislu, religija u ovoj zajednici je historija koja je trijumfovala i prevladala u vrijeme događaja o kojima film priča. Ali nauka je takođe druga priča, to je drugi način odnosa prema stvarnosti, koja je takođe napadnuta. Ovaj sukob, između lika Florence Pugh, koja na neki način predstavlja razum, i ove zajednice koja je kao da je pronašla istinu i ne želi da odatle krene, i koja je spremna da iskrivi stvarnost kako bi odgovarala onima koji su posmatrati kao istinu, ergo, netrpeljivost, učinilo mi se kao vrlo 2022.
-Ti. On je prokomentarisao da ga grad u Irskoj u kojem je snimljen film podsjetio na njegovo djetinjstvo u južnom Čileu. Koja osećanja je ovo izazvalo u vama?
Kad sam bio dijete, živio sam u nekoliko gradova u Čileu, nekoliko puta na jugu. Živeo sam u Talcahuanu. Također u gradu u podnožju vulkana Antuco. Iako to nisu ista mjesta, postoji nešto slično u ovom osjećaju sudnjeg dana koji ima i Irska. Tamo barem na kraju svijeta, gdje je priroda jaka i prisutna. To je, pomiješano s odrastanjem u diktaturi u katoličkoj zemlji, bio način na koji sam sebi dozvolio da ispričam ovu priču. Jer, izvan kulturološke specifičnosti trenutka o kojoj je govorio La Merveille, za dinamiku moći koja je tamo opisana moglo bi se reći da je diktatura malih katoličkih muškaraca. To me je podsjetilo na onu vibraciju koju sam osjećao u djetinjstvu.
-Florence Pugh je magnetična glumica, možda najbolja u svojoj generaciji. Koji od vaših prethodnih poslova vas je uvjerio da je ona ta, a šta ste od nje tražili u ovom filmu?
Prvo sam je vidio u Lady Macbeth (2016), a onda sam nastavio gledati njene filmove. Midsommar (2019) me je oduševio. Bio sam impresioniran kristalno čistom sposobnošću da držim cijeli film, što nije lako. To je koncept koji mi se baš i ne sviđa, ali dobro, objašnjava dio talenta pojedinih glumaca i glumica, a to je da dominiraju ekranom, da popune ekran. Firenca ima to. Ali ono što me je takođe zanimalo u vezi njene medicinske sestre za kanalisanje Lib Rajt je upravo ono što ona nosi sa sobom, zbog Florence. Ima integritet u životu, neku vrstu prirodnog moralnog autoriteta, za koji kamera zna da postoji, i koji je prirodan za lik.
Wonder. (L do desno) K'la Lord Cassidy kao Anna OÕDonnell, Tom Burke kao Will Byrne, Florence Pugh kao Lib Wright u filmu The Wonder. Zasluge: Aidan Monaghan/Netflix © 2022
“To je film u kojem misli moraju biti gotovo opipljive, jer razmišljamo i povezujemo tačke s njim, pokušavajući razotkriti obmanu, ako je postoji. Iz ljubavi prema ovoj djevojci, on na kraju počini moralno složena djela. Tako da je taj integritet bio važan upravo da bi gledalac mogao da nastavi da hoda ruku pod ruku sa njom, sa medicinskom sestrom, uprkos tome što nas ona vodi kroz ovako moralno težak teren.
- Marvel će se pojaviti u odabranim bioskopima širom zemlje dvije sedmice prije nego što stigne na Netflix, kao iu SAD i drugdje. Dinamika koja se događa sve češće, čak i ako svi kanali nisu spremni prihvatiti ovo vrijeme ekskluzivnosti. Mislite li da će se ova vrsta napetosti uskoro riješiti ili problem može potrajati?
Teško je reći. Mislim da je to definitivno napetost, i definitivno postoji ravnoteža koju treba postići, vjerovatno hibridni put. Slijepo je poricati dokazanu istinu tehnološke stvarnosti kroz koju prolazimo. Takođe je slijepo misliti da će kinematografija sada umrijeti, nakon što je bila malo manje mrtva otkako je rođena. Zvuk će ga ubiti, zatim TV i VHS, a sada će ga ubiti Internet…
“Bioskop je jezik, a ne format, ali je definitivno trenutak napetosti. Jer grad bez bioskopa je nezamisliv, niko ne želi da oni nestanu, a istovremeno film može biti na milionima ekrana na jednoj platformi. A možda, kao u slučaju Marvela, postoje i umjesto nepostojećeg proizvoda, u ovom slučaju Netflixa, jer su se oni kladili na film jer niko drugi nije htio. To je, dakle, trenutak velikih paradoksa, velikih tenzija, u kojem smatram da moramo nastaviti da govorimo jezikom filma, moramo voditi računa o bioskopu u pozorištima, moramo ga braniti, naravno, ali u isto vrijeme ne smijemo pocijepati toliko odjeće”.
Fotografija: Craig Gibson
- Bez Algoritma, muzičkog kratkog filma koji je snimio na početku pandemije (dio Domaćeg, na Netflixu), ovo je njegov treći uzastopni dugometražni film u inostranstvu. Osjećate li hitnost da se vratite snimanju u Čileu? Da li je to danas izvodljivo?
Da, zaista želim da se vratim snimanju u Čileu. Imam veoma skup projekat na kojem radim četiri godine. Ne znam da li će to biti sljedeće što ću učiniti. Ali svejedno… Bio je to korak. Voleo bih da dolazim i odlazim, i nadam se da će to uskoro biti prirodnije. I pandemija je malo odgodila planove i odložila ih. Ali stvarno želim da snimam u Čileu. Zaista želim to da uradim. I nadam se da ću uspjeti pomiriti dolaske i odlaske.
IZVOR: Reviews News
Ne ustručavajte se podijeliti naš članak na društvenim mrežama kako biste nam dali solidan poticaj. 👓