✔️ 2022-04-08 12:10:35 – Pariz/Francuska.
Lagos, Nigerija - U ponedeljak su se milioni Nigerijaca probudili i otkrili da im je zabranjeno telefoniranje. Broj isključenih linija bio bi 75 miliona, više od trećine od ukupno 198 miliona linija u cijeloj zemlji.
Ali taj potez se dugo čekao.
U decembru 2020. godine, Abuja je izdala direktivu svim vlasnicima SIM kartica da povežu svoje linije sa jednim nacionalnim identifikacionim brojem, navodeći potrebu da se riješi nesigurnost koja muči zemlju.
Ovaj rok je nekoliko puta odgađan, ali prošlosedmični napad naoružanih grupa na voz bio je poziv na buđenje. Kada su na internetu počeli da se pojavljuju izveštaji da su napadači počeli da pozivaju porodice otetih putnika za otkupninu, vlada je krenula u akciju, ispunivši svoje skoro dvogodišnje obećanje da će isključiti građane koji ne poštuju zakon.
Na društvenim mrežama mnogi – posebno južnjaci – raspravljaju o vezi veze između SIM kartice i nacionalnog matičnog broja i akcijama ovih grupa, lokalno poznatih kao banditi, čije su osi koncentracije dijelovi sjeverozapadne i centralne Nigerije.
Nigerijska vlada je 2015. godine kaznila MTN, jednog od najvećih telekomunikacijskih igrača na kontinentu, sa 5,2 milijarde dolara jer nije isključio neprovjerene korisnike. Nacionalna komisija za komunikacije (NCC) ranije je naredila telekom gigantu da onemogući između 10 i 18,6 miliona linija. Ali vlada je krenula u akciju nakon otmice bivšeg nigerijskog ministra finansija visokog profila; policija kaže da su otmičari koristili MTN linije da kontaktiraju članove njegove porodice.
Širom kontinenta sve je veći niz vlada koje se upuštaju u masovnu kampanju prekida veze pozivajući se, između ostalog, na domovinsku sigurnost. U martu, Zambija je objavila da je deaktivirala dva miliona SIM kartica kako bi zaustavila obim prijevare izvršene putem mobilnih linija.
Kenijski mediji su također izvijestili o 15. aprilu roku koji su vlasti u toj istočnoafričkoj zemlji postavile za deaktivaciju neregistrovanih SIM kartica - treći takav rok u posljednjih 10 godina. On je 2013. deaktivirao više od dva miliona SIM kartica nakon napada naoružane grupe al-Shabab.
Prošle godine, Tanzanija je rekla da je blokirala 18 SIM kartica uključenih u kriminalne aktivnosti. U nastojanju da smanji i mobilne prevare, Gana je izdala direktivu za svakog vlasnika SIM kartice da ponovo registruje svoje SIM kartice na karticu Gane, nacionalnu boravišnu karticu, ili ih izgubi.
U dalekom Hong Kongu je u martu odobren prijedlog od prošle godine da se uvedu nova ograničenja snimanja telefonskih linija.
koji su problemi?
S obzirom da Afrika ima stopu penetracije mobilnih telefona od 44%, SIM kartice su jedna od najraširenijih tehnologija.
Najmanje 50 od 54 afričke zemlje ima zakone o obaveznoj registraciji SIM kartice, ali većina ih se jedva provodi – do sada. Registracija obično uključuje dostavljanje ličnih podataka i prikupljanje biometrijskih podataka građana.
Obrazloženje je da će ova registracija pomoći u stvaranju velike baze podataka za praćenje kriminalnih aktivnosti. Zvaničnici kažu da osumnjičeni kriminalci često kupuju i bacaju SIM kartice, dostupne čak i na ulici za samo 1 dolar, bez – ili nedovoljno – detalja o njihovom ličnom identitetu za praćenje i praćenje.
“Od 11. septembra, u mnogim zemljama, ako želite da dobijete SIM karticu, morate je pokazati. [oblik] identifikacije”, rekla je za Al Jazeeru Rebecca Enonchong, kamerunska tehnološka poduzetnica i osnivačica AppsTecha. “Prilično je normalno da vlada zahtijeva od onih koji koriste mobilne usluge [da se] registruju kod operatera i telekomunikacione kompanije moraju znati ko je povezan s njihovim uslugama.
Na prvi pogled ovo izgleda kao brzo i jeftino rješenje za mnoge vlade na kontinentu gdje većina zemalja nema jedinstvenu operativnu nacionalnu bazu podataka.
Ali posjedovanje više SIM kartica preovlađuje u Africi iz mnogo razloga, uključujući različite cijene podataka, brzine povezivanja i jačinu signala. U 2018. godini, četiri afričke zemlje bile su među 10 najboljih u svijetu, s mobilnim telefonima s dva ili više SIM kartica. Kenija je čak jednom planirala da uvede ograničenje posjedovanja od 10 SIM kartica po osobi. Telekom operateri također često prilagođavaju procese registracije kako bi prodali više prepaid SIM kartica.
Stručnjaci kažu da je rezultat da podaci prikupljeni iz zapisa na SIM kartici nisu toliko tačni ili jasni koliko bi trebali biti.
"ID sistemi [u Africi] nisu stvarno podržani tehnologijom, nema veza, tako da nema procesa verifikacije", rekao je Enonchong. „Ako to same telekomunikacione kompanije ne provode, vladi je zaista veoma teško da koristi podatke. »
Kako smo dosli ovamo?
U osnovi svega toga je ogromna nevoljkost da se registruju SIM kartice zbog očiglednog nedostatka nepovjerenja među stanovnicima da svoje podatke predaju vladi.
Nije iznenađujuće da postoji zabrinutost za privatnost podataka i neprocjenjivu sposobnost vlade da koristi podatke prikupljene u jednu svrhu za drugu, s obzirom na istorijsku netoleranciju na neslaganje u nekim od ovih zemalja.
Postoji i pravni vakuum oko upravljanja podacima od strane vlade.
U izvještaju Collaboration on International ICT Policy za istočnu i južnu Afriku (CIPESA) iz 2021. godine tvrdi se da je samo polovina afričkih zemalja donijela zakone za zaštitu ličnih podataka.
Ponovljene vježbe registracije također su oslabile volju ljudi, kažu stručnjaci.
Tokom godina, Nigerija, najmnogoljudnija afrička zemlja i ekonomska sila, uvela je nekoliko obaveznih sistema registracije identiteta, uključujući verifikacioni broj banke (BVN) i nacionalni identifikacioni broj (NIN), kao i uobičajenije oblike identifikacije kao što su biračke kartice, međunarodni pasoši i drugo.
Ipak, vlada insistira da je put naprijed da svaka SIM kartica bude povezana s NIN-om, što je politika za koju mnogi Nigerijci kažu da će biti jednako glomazna i birokratska kao i njeni prethodnici – a možda ni na kraju neće učiniti ništa.
"To je trend političke lijenosti", rekao je za Al Jazeeru Gbenga Sesan, čelnik Paradigm Initiative, neprofitne organizacije za digitalna prava sa sjedištem u Lagosu. „Problem nije nedostatak centralne baze podataka; to je pitanje nekažnjivosti. Ako znam da ako počinim zločin i znam da ću za to biti kažnjen, onda ću vjerovatno dvaput razmisliti o tome.
U Keniji se građani žale i na višak višestrukih registracija. Nova registracija osigurava dostavljanje broja telefona, kopije pasoša ili vize i stranice sa biološkim podacima, izlaznih pečata i skenirane lične karte – stavke za koje tvrde da su dostavljene tokom posljednje vježbe u 2018.
Najveći strah je, međutim, od nadzora vlade pod maskom nacionalne sigurnosti, što dovodi do široko rasprostranjene nevoljnosti da se dobrovoljno dostave lični podaci koji se mogu koristiti za praćenje njihovih svakodnevnih aktivnosti.
„Pitanje privatnosti podataka prevazilazi Afriku“, primetio je Ken Ašigbej, izvršni direktor Telekomunikacijske komore Gane. "Briga da Veliki brat sjedi negdje i koristi vaše podatke da vas špijunira uvijek će biti tu, [i] kada to unesete u primjere Afrike gdje se čini da sve naše vlade imaju potpunu moć, definitivno postoje rizici", on je rekao.
Rizici se takođe protežu na mala i srednja preduzeća (MSP) u digitalnom dobu gde SIM kartice i svet internet mogućnosti pomažu da se osnaže mnogi ljudi u nedostatku šema socijalne zaštite.
MSP već sada čine 84% zaposlenih i 96% preduzeća u Nigeriji. Sprečavanje miliona ljudi da komuniciraju bez prekida moglo bi naštetiti ekonomiji, upozorio je Sesan.
"Ono što ćemo izgubiti je oko trećine ili oko 35% povezanih vodova koje imamo [i] biće velikih ekonomskih posljedica [ali] neće biti dobitka u smislu sigurnosti", rekao je on.
IZVOR: Reviews News
Ne ustručavajte se podijeliti naš članak na društvenim mrežama kako biste nam dali solidan poticaj. 🧐