✔️ 2022-03-11 15:16:00 – Pariz/Francuska.
8:00 Telefon zvoni: „Ne izlazite iz kuće. Bomba je eksplodirala u Atoči. Još ne znamo šta se dogodilo. » Ovog četvrtka, 11. marta 2004., mnogi od njih su dobili sličan poziv ako su živjeli u Madridu (Španija).
Deset bombi počelo je da eksplodira u četiri različita voza od špica u 7 ujutro u predgrađu Madrida koji su se pripremali za posao. 192 mrtvih i više od 2 povrijeđenih bruto je broj žrtava najvećeg napada džihadista počinjenog u Evropi.
Policija je kasnije detonirala dvije naprave koje nisu kontrolirano detonirale, a kasnije je onesposobila treću koja je bila ključna za istragu koja je dovela do identifikacije počinilaca.
18 godina kasnije, Netflix dokumentarni film “11M” u kojem Nekoliko novinara iz BB otkriva neke od ključeva napada, frenetične dane koji su uslijedili i posljedice koje je imao na špansko društvo. Film je režirao Meksikanac José Goméz rezultat desetogodišnje istrage. Razmišljao je o tome kada je vidio političku i društvenu podjelu koju je stvorio 11M.
“Teroristički napadi imaju tendenciju da ujedine ljude. U Španiji je sindikat trajao prva 24 sata. Onda je to postalo politizovanoGomez kaže da BBC World. Na ovom putu, glas žrtava, podijeljenih u tri asocijacije, razvodnjen je. “Glas naroda je morao biti ujedinjen. U slučaju udruženja, ili su svi učestvovali ili nijedno”.
Pored iskaza žrtava, dokumentarni film zasnovan je na knjizi „11-M. Al-Kaidina osvetaistraga o Ferdinand Reinaresstručnjak za globalni terorizam na Royal Elcano institutu sa sjedištem u Madridu.
U suđenju 11M, koje je održano 2007. godine, nije utvrđena konačna veza u pogledu intelektualnog autora napada. Ali u dokumentarcu, prema Reinaresovoj istrazi, fokus je na nekome: Ameru Aziziju, marokanskog porijekla i koji je, prema CIA-i, postao desna ruka Abu Hamza Raya, šef vanjskih operacija Al-Qaide.
Bivši lideri Velike Britanije, Španije, SAD-a i Portugala (Tony Blair, José María Aznar, George W. Bush i Jose Manuel Durão Barroso) učestvovali su na samitu na Azorima GETTY IMAGES
Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Španija, pod vladama Georgea W. Busha, Tony Blair i José María Aznar formirali su trijadu koja je promovirala rat u Iraku, koji je počeo 19. marta 2003. godine. Gotovo godinu dana kasnije dogodili su se napadi 11 miliona i, u dijelu španjolskog javnog mnjenja, formirala se ideja da je, ušavši u sukob, evropska država na nišanu terorista.
“Rat u Iraku nije pomogao, ali to nije razlog”Gomez tvrdi. « Motivacija je osveta". Analitičarka Carola García-Calvo, iz Royal Elcano instituta i specijalista za nasilnu radikalizaciju i globalni terorizam, je nepokolebljiva. Prije nego što se pridružio Al-Kaidi, Azizi je bio u Španiji, gdje je bio poručnik Abu Dahdaha, vođe teroristička ćelija sa sjedištem u Madridu, stvorena 90-ih godina.
Tu počinje priča i razlog za napade 11 miliona, navodi se u dokumentarcu. „Španija je bila veoma aktivna u borbi protiv međunarodnog terorizma“, objašnjava profesor. I izdvaja se operacija Datum, najvažnija u Evropi za razbijanje ćelija džihadizma i koja, u novembru 2001. dovela je do hapšenja više od 20 pripadnika Al-Kaide na španskom tlu.
Tamo je Dahdah uhapšen. Ovo nije slučaj njegove desne ruke, Azizija, koji je u to vrijeme bio između Irana i Afganistana prije nego što je pobjegao u Pakistan, gdje se pridružio štabu Al-Qaide. “Odlučio je da će uzeti neki čin osvete protiv Španije za operaciju kojom je demontirana ćelija Abu Dahdaha kojoj je pripadao do novembra 2001.“, Reinares ističe u dokumentarcu.
Odluka o napadu na Španiju donesena je u Karačiju u Pakistanu, a plan su odobrili lideri Al-Kaide na sastanku u Turskoj u februaru 2002. godine, kažu stručnjaci. Izvori CIA-e korišteni u dokumentarcu i u istrazi o Reinaresu tvrde da američke obavještajne službe znao koja je Azizijeva uloga.
“Španija je bila veoma aktivna u borbi protiv međunarodnog terorizma” GETTY IMAGES
U suđenju 11M je rečeno da je njegov nepoznato mjesto. Ali dokumentarni film otkriva dokument koji su američki obavještajci poslali španskim vlastima "prvi put u septembru 2006." gdje se navodi da je Azizi poginuo u američkom napadu u decembru 2005.
"Još jednom je poslano detaljnije obavještenje o Aziziju, džihadističkim aktivnostima u Španiji i odnosu sa 11M u septembru 2007.", objašnjava Reinares u dokumentarcu. Al-Kaida je priznala i objavila Azizijevu smrt 2009. godine.
Između napada Kule bliznakinje u New Yorku i Pentagon 11. septembra 2001. i onaj u Madridu 11M 2004., postoji direktna veza, pokazuje dokumentarac. Ne samo zbog toga ko ih organizuje i kobnih rezultata. Bruce Riedel, koji je bio analitičar CIA-e, obavještajne agencije Sjedinjenih Država, kaže u dokumentarcu da "Infrastruktura u Španiji bila je najvažnija podrška planiranju 11. septembra izvan Afganistana i Pakistana".
Dva mjeseca prije 11. septembra Mohammad Attajedan od pilota samoubica, susreo se u Tarragoni (Katalonija) Ramzi bin al Shibb da organizira napad. Tako je ćelija Hamburga (Njemačka) čiji je dio bila Atta, ušla u vezu sa ćelijama Dahdaha u Španiji.
U blizini stanice Atocha u Madridu nalazi se spomenik žrtvama 11MGETTY IMAGES
Nakon napada u Sjedinjenim Državama, generalni komesar za informacije španske nacionalne policije, koji je već radio na pitanjima džihadizma, stavio se na trag Al-Kaidi u toj zemlji i koji je doveo do gore pomenute operacije Dátil, Dahdahino hapšenje i Azizijeva ideja osvete.
Dakle, prema dokumentarcu, prvo je bilo planiranje za 11/11, dio sa infrastrukturom u Španiji; kasnije se dogodio 2001. septembar i nakon toga. Istraga protiv džihadista se intenzivirala sve do demontaže lične karte Dahdaha u Madridu u novembru XNUMX. godine. Azizi, koji je izbjegao ovaj napad, planirao je svoju osvetu i na kraju 11M.
Jedna tačka na koju se dokumentarac dotiče je tretman španske štampe i tadašnje vlade prema ovom slučaju. Važan je kontekst: napadi su se dogodili u četvrtak, a jedva tri dana kasnije, U nedjelju, 14. marta, Španci su izašli na birališta da glasaju na općim izborima. Takođe je važno istaći da je do 11, u španskoj kolektivnoj mašti, kao i u sigurnosnim snagama, napade izvodila baskijska separatistička grupa ETA.
Vlada tadašnjeg predsjednika Joséa Maria Aznara, iz konzervativne Narodne stranke, od početka je držala kao najpouzdanija hipoteza da je očinstvo bilo ETA. Ali, osim toga, Aznar, citiran u dokumentarcu, pozvao je urednike novina da im kaže da je “vlada bila sigurna da je riječ o ETA-i”.
“Predsjednik zove ljude? Vlada ih je vršila pritisak da nešto kažu prije nego što policija da iskaz”, kaže on. Katya Adler, novinarka BB intervjuisana u dokumentarcu i da je u vrijeme napada živio u Madridu.
Naslovi promijenjeni u posljednjem trenutku, intervjui koji nisu emitovani, informacije date od strane policije koje se ne slažu sa onim što su rekli portparoli, koji su do poslednjeg trenutka insistirali da je ETA...
Odluka o napadu na Španiju donesena je u Karačiju u Pakistanu, a plan je odobrilo vodstvo Al-Qaide.
Sve dok se tokom ta vrtoglava tri dana u londonskim novinama nije pojavilo pismo u kojem je Al-Kaida preuzela odgovornost. U Španiji je trebalo vremena da se to shvati. To je možda bio prvi put u istoriji zemlje da ste morali da konsultujete stranu štampu kako biste saznali šta se dešava unutra.
To je također bio prvi put da je, s društvenim mrežama u nastajanju, protest sazvan na dan za razmišljanje, dan prije izbora. Na birališta, uprkos svemu, izašao izabran za José Luis Rodríguez ZapateroŠpanske socijalističke radničke partije (PSOE), do sada u opoziciji.
Uprkos dokazima koji su izlazili, dio španske štampe je ušao u ono što je dokumentarni film naziva 'teorijom zavjere' u kojoj su pokušali pomiješati ETA sa džihadizmom. “Mediji su ušli u toksični rat. Obrada informacija bila je toksična od samog početka”ističe Gomez.
Inaki Gabilondopoznati španski novinar, komentariše u dokumentarcu da je na putu medijske manipulacije "Drama mrtvih je razvodnjena". I drama rodbine, onih koji su bili u vagonima i pretrpjeli fizičke i psihičke posljedice, te osoblja koje je išlo u pomoć ranjenima, umirućim i mrtvima.
Dokumentarac počinje i završava sa desetinama svjedočanstava, koja se nižu jedno za drugim, bez identifikacije ko govori. “To je najbolja počast, stavljanje na početak i bez naracije, bez zasluga. Važno je šta oni kažu je najimpresivniji"kaže reditelj filma.
Gómez to kaže na snimku, koji uključuje ljude iz različite nacionalnosti, uključujući Ekvadorce, Peruance ili MarokanceVodilo se računa da se žrtve nalaze u zaštićenom i intimnom okruženju. Šminkeri su, na primjer, uklonjeni, ali bilo je psihologa koji su pružili tu neophodnu podršku, jer na kraju krajeva, reći traumi znači ponovno je proživjeti.
18 godina kasnije, Netflixov dokumentarac '11M' otkriva neke od ključeva EPA napada
“Sagovornik je traumatizirana osoba, nakon intervjua je devastiran. Morate ih tješiti, zvati ih, biti informirani. Žrtva se ne može iskoristiti”, tvrdi on. Zbog ove brige o žrtvama, odlučeno je da se datum premijere dokumentarca ne poklopi sa 11M. To je također bio a urednička odluka da se ne koristi postojeći video snimak iz vremena eksplozije u Atoči ili fotografije poslednjih trenutaka. Ilustracije su bile preferirane.
Iako se na kraju pripisuje imenima 192 direktne žrtve teroristau bendu se također prepoznaje a kolateralna žrtva ovo obično ne ulazi u službeni broj: to je supruga Rodolfa Ruiza, koji je bio policijski komesar u Vallecasu, mjestu gdje je eksplodirala jedna od bombi i gdje je pronađen ruksak sa eksplozivom.
“Bio je topovsko meso za zavjereničku štampu. Njegova žena pada u depresiju i vrši samoubistvo. Postojao je nedostatak osjetljivosti od strane sektora štampe. Posljedice nisu izmjerene.. Dokumentarac završava sa a posvećenost žrtvama i preživjelima napada koji je do danas ostao onaj koji je izazvao najviše žrtava na evropskom tlu.
IZVOR: Reviews News
Ne ustručavajte se podijeliti naš članak na društvenim mrežama kako biste nam dali solidan poticaj. 🤟