O le numera aupito itiiti lea e fitu tonu vaevaega. O le mana sili ona maualalo o le lua e le latalata i le Mersenne prime poʻo le Fermat prime. 64 o le aofa'iga o galuega fa'atasi a Euler mo le sefulufa numera muamua. … 64 o se numera sili ona atoatoa—o se numera e faapea σ(σ(n)) = 2n.
Ole mea lea, Aisea ua avea ai le 2 ma numera sili? O le numera 2 o le premium. … Sini pe a na'o le numera e vaevaeina na'o ia ma le 1, ona maualuga ai lea. O lea la, talu ai o isi numera tutusa uma e vaevaeina e i latou lava, i le 1, ma le 2, o loʻo tuʻufaʻatasia uma (e pei lava o numera lelei uma o le 3, vagana ai le 3, lava ia, e tuʻufaʻatasia).
Aisea ua avea ai le 4096 ma numera faapitoa? O nai numera sili ona atoatoa muamua o le: 2, 4, 16, 64, 4096, 65536, 262144, 1073741824, … … O se numera sili ona atoatoa n e tatau ona avea o se numera faatafafa e mafai ai ona vaevae le n po o le σ(n) i le i. ia le itiiti ifo ma le tolu primes ma'oti. E leai ni numera sili ona atoatoa i lalo ole 7x1024.
Fa'aopoopo O se numera atoa? O numera atoa e ese mai numera moni e le aofia ai ni vaega ninii, tesimal, po'o numera leaga. O le faitauina o numera o lo'o ta'ua fo'i o numera atoa.
...
Eseesega i le va o numera atoa ma numera masani.
Numera Atoa | Numera masani |
---|---|
Ole numera atoa la'ititi ole 0. | O le numera masani laʻititi o le 1. |
O le a le uiga o le 64 i Saina? Mo se faʻataʻitaʻiga, talu ai nei ia Me 11, o upu Saina mo le "tank" ma le "64" (puupuu mo le Iuni 4) na tatalaina, ae faʻavae i luga o suʻega i aso nei, o nei ma le tele o isi Iuni 4-faʻafesoʻotaʻi upu autu ua faʻatapulaʻaina mai le suʻesuʻeina.
O le 2 ma le 3 o primes moni?
O lenei mea o le a faʻaalia ai le primes 2 ma le 3: latou te agavaa e avea ma tupe totogi ona o lenei tulaga o lo'o avanoa (e leai ni numera i lena va e siaki ai le vaeluaga). O le tele o tuusaunoaga i nisi o talitonuga (fomu faʻailoga, faʻailoga elliptic, manatu faʻatusa) e tupu i primes 2 ma le 3.
Aisea e le o se numera muamua le 24? Leai, 24 e le o se numera muamua. O le numera 24 e vaevae i le 1, 2, 3, 4, 6, 8, 12, 24. Mo se numera e fa'avasegaina o se numera muamua, e tatau ona i ai ni mea e lua. Talu ai ona o le 24 e sili atu ma le lua mea, ie 1, 2, 3, 4, 6, 8, 12, 24, e le o se numera muamua.
Pe o numera muamua na'o numera ese? o numera muamua uma. … Muamua, vagana ai le numera 2, o numera muamua uma e ese, talu ai o se numera e tasi e vaevae i le 2, lea e fa'aopoopoina ai.
O le a le numera sili?
Ole numera 'Super' ole le tasi lea o le aofaiga o numera, lea e siitia e tusa ai ma lo latou tulaga, e tutusa ma le numera lava ia. TLDR: faʻaoga: 175. 1^1 + 7^2 + 5^3 = 175. Faʻamatalaga: Super numera.
E le gata i lea, O le a le numera sili i le matematika? I se tulaga lautele, o le super-numera o le se numera e iai le s i lona fa'atusa tesimale. O le siata o lo'o i lalo o lo'o tu'uina atu ai nai numera sili muamua mo le la'ititi. OEIS. numera sili.
O a mea malolosi leai?
Ole numera malosi ose numera fa'apitoa e tutusa le aofa'iga o numera fa'aleaogaina ma le numera muamua. Mo se fa'ata'ita'iga: 145 ole numera malosi.
O se numera moni ea? O numera moni, o le mea moni, e tele lava so'o se numera e mafai ona e mafaufau i ai. … O fuainumera moni e mafai ona lelei pe leaga, ma aofia ai le numera zero. Ua taʻua i latou o numera moni aua e le o ni mafaufauga faalemafaufau, o se eseʻesega o numera o numera.
O le pi o se numera moni?
Tusa lava poʻo le a le lapoʻa lapoʻa, o lenei fua faatatau o le a tutusa tutusa pi. I le decimal form, o le aoga o le pi e tusa ma le 3.14. Ae o le pi o se numera le mafaufau lelei, lona uiga o lona decimal foliga e le gata (pei o le 1/4 = 0.25) pe avea ma toe fai (pei 1/6 = 0.166666…). (I le naʻo le 18 numera nofoaga, o le 3.141592653589793238.)
O le zero ose numera faitau?
Ole Zero ole numera masani ile laina numera ma pe a iloa numera i se seti. Ole Zero e le o se numera masani pe a faitau.
O le 14 ose numera laki i le gagana Saina? Numera le laki Saina 14
Numera 14 ua manatu o le sili ona leaga numera i numera laki uma. O le '1' i le numera 14 e le o fa'atusalia ai le nofo to'atasi; ae o lona uiga 'ua mautinoa'. O le mea lea, o le numera o le a faauigaina 'le mautinoa le oti'.
O le 13 ose numera laki i le gagana Saina? "O le numera 13 o lona uiga o le 'faʻamautinoa le tuputupu aʻe' poʻo le 'matua olaola' i le gagana Saina. O le mea moni lena manatu ua laki tele. "
O le sefulufitu ose numera laki?
I le aganuu Italia, le numera 17 ua manatu e le manuia. Pe a vaʻaia o le numera Roma, XVII, ona suia loa lea i le VIXI, lea e faʻaliliu i le gagana Latina i le "Na ou ola", o le uiga atoatoa lea "Ua uma loʻu olaga." (cf “Vixerunt”, le faalauiloa lauiloa a Cicero o se faasalaga.)
E lelei uma tupe totogi? I le faauigaga, numera muamua e lelei uma. Ma latou amata i le 2. O nai primes muamua o: 2, 3, 5, 7, 11, 13, 17, 19, ….
O a numera muamua muamua e 1000?
2, 3, 5, 7, 11, 13, 17, 19, 23, 29, 31, 37, 41, 43, 47, 53, 59, 61, 67, 71, 73, 79, 83, 89, 97, 101, 103, 107, 109, 113, 127, 131, 137, 139, 149, 151, 157, 163, 167, 173, 179, 181, 191, 193, 197.
O le numera 14 ose numera ese? O numera uma e fa'ai'u i le 1,3,5,7 ma le 9 o numera ese. Mo se faʻataʻitaʻiga, numera e pei ole 11, 23, 35, 47 ma isi. … Mo se faataitaiga, o fuainumera e pei o le 14, 26, 32, 40 ma le 88 o e oʻo lava i numera.
O a numera muamua o le 42?
O vaega autu o le 42 o 1, 2, 3, ma le 7.
Aisea ua avea ai le 28 ma numera sili? O le numera 28 e vaevaeina i le 1, 2, 4, 7, 14, 28. Mo se numera e fa'avasegaina o se numera muamua, e tatau ona i ai sa'o mea e lua. Talu ai o le 28 e sili atu ma le lua mea taua, ie 1, 2, 4, 7, 14, 28, e le o se numera muamua.
E 29 maualuga pe leai?
Ioe, 29 o se numera muamua. O le numera 29 e naʻo le 1 ma le numera na te vaevaeina. … Talu ai o le 29 e lua lava ona itu, o lona uiga o le 1 ma le 29, o le numera numera sili lea.