IR 15 ) sili se laulaufaiva mate o sa tautalagia i Anamuā i Mesopotamia Maulalo. O ia sili faapea le gagana e tautala ai i Sumer i IVs e ma III e afe tausaga TLM J.
...
Sumeria .
totogi | Sumer , Emepaea o Akkad |
Region | Mesopotamia (Iraki nei) |
Fa'asinomaga | SOV, agglutinating, gau gau |
Tusitusi | Cuneiform |
Faʻavasegaina e le aiga |
---|
Po'o fea o iai Sumer? O loʻo i le itu i saute o Iraq i aso nei, Sumer e o se itulagi o Mesopotamia anamua, o se faaupuga o lona uiga: "le laueleele o vaitafe", mai le upu Eleni meso, (ogatotonu), ma potamos (vaitafe).
O le ā le lotu a tagata Sumeria?
Les Sumerians sa iai a lotu ituaiga polytheistic. O atua e foliga ma e masani ona tutusa ma tagata. O atua Sumerians e na faia le lalolagi ma tagata. O galuega mulimuli e fa'amautinoa le tausiga o atua i aso uma.
O le a le malo muamua i le lalolagi?
Na amata uma lava i Mesopotamia, faatasi ai ma le malo muamua iloagofie. E sau ina ua mavae Aikupito, lea o le agaifanua na aliali mai faataamilo, e foliga mai, 3 TLM. O le isi mea taua i le Metitirani i sisifo, o le agaifanua ua ta'ua o "Minoan", lea e vaai le aso i Kereta i le afe tausaga mulimuli ane.
O a malo ua faailogaina le talafaasolopito o le tagata?
- O le toavalu malo tuto'atasi histoire . Valu malo tula'i mai le tuto'atasi.
- Les malo Sumerian, Aikupito, Sabaean ma Inidus. ...
- Les malo Saina ma Initia. ...
- Les malo Olmec ma Caral.
O fea o iai papa Sumerian?
O se malo e tumau pea le lilo
Les Papamaa Sumerian omea, na maua i le ogatotonu o le 2.000 senituri i Iraq i aso nei, o loo faamatalaina ai le tala lava e tasi. E fa'apea na tanumia i latou pe tusa o le XNUMX TLM, ae o mea moni latou te faamatalaina sont i luma atu o lenei vaitau.
O ai le igoa o le atua o Sumer?
O le igoa o le atua Sumerian Enki e mafai ona talepeina i Sumerian i le va o le "Alii" ma le ki, e masani ona faaliliuina o le "Earth", ae o le mea moni e faatatau i le "Lolo", o le lalolagi i lalo ifo o le fogaeleele. , tutusa o le Lagi. (se).
O ai na fatuina tusitusiga?
E foliga mai o letusiga na aliali mai i Mesopotamia (i le taimi nei o Iraq ma ona siosiomaga) i le 3400 TLM. O nei mea tonu i totonu o itulagi e lua o fatuina, Akkad ma Sumer, semanu e fananau mai o uluai ituaiga o sipelaga po o faavae o se faiga muamua otusiga ua ta'ua o le cuneiform.
O le ā le lotu a Mesopotamia?
E masani o atua anthropomorphic
O tagata o Mesopotamia o tagata fa'aatuatuvale. Afai tatou te matauina nisi ituaiga o syncretism i le va o atua Sumerian ma Akkadian, e leai se pantheon tumau mo le teritori atoa.
O ai e pulea le sosaiete Sumerian?
O i latou ia e iai se faalapotopotoga lautele e pulea e se tupu-ositaulaga. O le Sumerians e lelei tele faiga fa'ato'aga, e tofu le taulaga ma lona ta'ita'i ma tuto'atasi. O le Sumerians, faia taulaga ma fai taulaga mo atua.
O ai na te tausia lotu i Mesopotamia?
O le mea moni, ua manatu i latou o ni faufautua i le va o tagata ma atua. Enlil o se tasi o atua autu o le lotu Mesopotamia. Ua taʻua o ia o le tupu o atua, atua sili o le pantheon mesopotamia.
O ai tagata muamua?
2,5 miliona tausaga talu ai, Homo habilis na aliali mai i Aferika i Saute.sili : vs 'sili le ituaiga tagata muamua. O lona igoa o lona uiga o le “tagata poto” auā na te faia ni meafaigaluega faigofie. 1,8 miliona tausaga talu ai, na aliali mai ai se tagata fou: Homo erectus.
O le a le malo muamua na iloa e le lalolagi tuai?
La malo muamua o le talafaasolopito o le tagata na fanau mai i Mesopotamia i le XNUMXth meleniuma TLM, i le masina lafulemu o loʻo i le va o vaitafe e lua, o le Tigris ma le Eufirate. O tagata Sumerians e atiina ae se atamai agaifanua ma faufau le premier faiga tusitusi: tusitusiga cuneiform.
O le a le malo muamua i le lalolagi?
le a sili masani ona mafaufau i le premier malo o talafaasolopito, le Emepaea o Akkad.
O a malo tetele o le lalolagi anamua?
Nisi malo tetele de l ' Anetiite na fa'apotopotoina i tafatafa o le Sami Metitirani:
- Mesopotamia (Sumeria, Papelonia ma Asuria);
- Aikupito ;
- o Eleni ;
- tagata Roma.
- o tagata Carthaginians.
O le a le malo sili?
Malo o Roma sili lauiloa sa avea ma nisi lautele ma le nisi mamana agaifanua Europa e faatatau i lona taimi. Ina ua uma le Taua a Punic, ua uma tele emepaea o le paneta ae faʻaauau pea lona faʻalauteleina ma le faʻaopoopoga o Eleni ma Asia Itiiti. I le 27 TLM
O le fea malo na sili ona umi?
E tusa ai ma lenei tala: “O Saina e sili ona umi lona talafaasolopito faifai pea o soo se atunuu i le lalolagi-3,500 tausaga o talafaasolopito tusitusia. "VS'silio lona uiga, o Saina e iai le nisi talafaasolopito faifai pea umi o atunuu uma o le lalolagi, 3 tausaga o talafaasolopito tusitusia.
O ai na faaliliuina papa Sumerian?
Sa tusia i le gagana Sumerian i lena taimi faaliliuina i le gagana Akatia (le gagana Semitic muamua) ma isi gagana anamua. E oo lava i nei tusitusiga, o ua silia ma le ono afe tausaga le matutua, faasino i "tusi" leiloa (tusitusiga i luga papa maa Maa).
O ai Enki?
Le Atua o vai, Enki-Ea sili faapea foi vaipuna ma vaitafe. O lenei elemene o loʻo faia se sao tele i faʻailoga, e avea o ia ma matai o togafiti faʻataulāitu ma le pule o le au faʻatau, o tautino atu latou te galulue i lalo o lana taitaiga. Na ia tuuina atu lana faasaienisi i lona atalii o Marduk, o e toe foi atu ia te ia i tulaga faigata.
O ai Enki?
Enki o le sili ona taua o atua e tolu o le Mesopotamia sili cosmic triad, o le isi lua o Anu ma Enlil. E aliali mai i ulua'i tusitusiga Sumeria. O le uputuu a Asuria-Papelonia ua faaigoa ai Ea. ... le Atua o vai, Enki-Ea foi o vaipuna ma vaitafe.
O le ā le lotu a tagata Sumeria?
Les Sumerians sa iai a lotu ituaiga polytheistic. O atua e foliga ma e masani ona tutusa ma tagata. O atua Sumerians e na faia le lalolagi ma tagata.
O ai le atua o Enlil?
Tupu o atua, atua o taunuuga ma tupu, atua o le matagi (?) Enlil (i le gagana Sumeria), ʿĒllil poʻo ʿĪlu (i le gagana Akatia), sili o se tasi o atua autū o lotu Mesopotamia anamua.
O fea ma o anafea na amata mai ai tusitusiga?
Afai eua fanau mai le tusitusi i Mesopotamia, na atiina ae ai e isi tagata a latou lava faiga otusiga itiiti ifo i le lua seneturi mulimuli ane. E tusa o le 3200-3000 TLM, na atiina ae ai e tagata Aikupito ni ata tusi, lea na latou sailia i luga o papyrus poʻo tusi paʻu.
O ai na fatuina tusitusiga Farani?
O tagata Foinie ia o e i le amataga o le alafapeta tatou te faaaogaina i français. O la matou alafapeta o le alafapeta Latina o o se tuufaatasiga o tusitusiga paia Semitic, Eleni ma Etruscan.
Aisea na fanau ai le tusitusi?
leua fanau mai le tusitusi o se manaoga. … VS'ma aisea, o tusitusiga muamua o ni ata faigofie e fai ma sui o mea faitino po o manu (pictograms) poʻo faʻailoga mo le faitau.