Recenzija dokumentarca Leonarda: Izgubljeno remek-djelo

Leonardo dokumentarac: Izgubljeno remek-djelo

Recenzija dokumentarca Leonarda: Izgubljeno remek-djelo
– Recenzije Vijesti

Odmah ćemo reći da je brada dosadna, misleći na neku prašnjavu lekciju restauracije, neke časove istorije umetnosti. I bio bi u velikoj zabludi. Jer dokumentarni film u režiji Andreasa Kofoeda je fascinantno istraživačko novinarstvo, uvjerljivije od trilera sa stvarnim glumcima, koji priča o nevjerovatnoj priči o tome šta je postala slika prodata na aukciji za najvišu cijenu na svijetu.svijet, 450 miliona dolara . Međutim, nema ni najmanje sigurnosti da je to zaista Leonardova slika. I nikada neće biti.

Sve je počelo 2003. godine kada je kolekcionar umjetnina srednjeg nivoa naišao na sliku u New Orleansu, u stražnjoj prostoriji aukcijske kuće, za koju se smatralo da ne zaslužuje aukciju. . Plaća ga 1 dolara. U pratnji poslovnog partnera, mali kolekcionar ga je isporučio poznatoj restauratorki, Dianne Modestini, supruzi slavnog Marija, trgovcu umjetninama, ali prije svega definiranoj kao najveća restauratorica stoljeća, tada vrlo stara i pri kraju, koja se 175. godine.

Žena, ostavljena sama, započinje posao čišćenja koji pokazuje ogromnu štetu nanetu poslu, što zaista podsjeća na Leonardov stil. Nakon što je očistila i popravila drvenu ploču na kojoj je naslikan portret Isusovog blagoslova, žena započinje restauratorski rad koji poštuje stil rada, ali ga praktički prepravlja od nule.

U ovom trenutku, postavši zaista fascinantno djelo, Salvator započinje proces koji će ga učiniti internacionalnim, prelazi nivo prikupljanja potvrda i nekih zanemarivih odbijenica, izlaže se u Nacionalnoj galeriji, povećavajući tako svoj kredibilitet, sve dok nije propao. da zapne za oko Yvesa Bouviera, poznatog trgovca/preduzetnika koji je među svoje klijente ubrajao ruskog oligarha Dmitrija Ribolovljeva. On plaća vlasnicima 83 miliona dolara i naplaćuje karantin na konačnu cenu Ribolovljevu.

Sa svakim prolazom, slika proizvodi desetine miliona dolara vrijednosti koja ostaje vezana za one koji je u to vrijeme rukuju, uključujući muzej koji je izlaže i dobija izvanredne kolekcije. Zato što se mase postrojavaju na otvorenom kako bi pogledale (u najboljem slučaju) poznato umjetničko djelo, da bi ga u većini slučajeva napravile selfie.

Ali Bouvierovu igru ​​otkriva oligarh (nikada ne smeta nekome iz ove kategorije), koji odlučuje da se riješi svog umjetničkog naslijeđa. Tako između Picassa, Gauguina i Klimta zvanično ulazi Leonardo. Na pažljivo orkestriranoj završnoj aukciji u Christie'su, prodat će se za rekordnih 400 miliona dolara, plus 50 dolara provizije. U međuvremenu, hiljadu kritičara, istraživačkih novinara, pa čak i CIA i FBI zainteresovanih za utaju poreza i pranje novca ušlo je u slučaj.

Nakon dugih istraga, on će završiti u rukama veoma moćnog, međunarodno priznatog despota. A znamo da je pecunia non olet (i ne, nije Putin). Ne kažemo o kome se radi, da ne bismo umanjili zadovoljstvo gledaoca, jer kako smo rekli, dokumentarac je konstruisan kao zadivljujući triler.

Zatim na kraju priče, na nježnom licu Salvatora Mundija, na prstima njegove ruke, elegantno postavljenim u znak blagoslova, zatvara se metaforički sarkofag, poklopac škrinje koji će Izgubljeni kovčeg Indiane Jonesa čuvati od čovječanstva. Nije važno gdje je sada, niko ne zna, da li je u trezoru offshore skladišta umjetnina (sjećate se Teneta ili TV serije Milijarde?) ili u dnevnoj sobi uobičajenog multimilijarderskog satrapa, koji možda pluta na njegova jahta?

Sada se najviše čita

Ono što je bitno je da je nestalo iz vidokruga čovječanstva, što je kraj svih preželjenih umjetničkih djela koja završavaju u rukama špekulanata. Nikada nećemo saznati da li je ova slika zaista pripisana Leonardu (ili studentu ili restauratoru), znamo samo da je prodata za 450 miliona dolara i da će joj vrednost samo rasti. I samo to će se računati, u ludilu bez muke akumuliranog bogatstva, bogataši ili investicioni fondovi, koji ne mare za pravu lepotu osim njene tržišne vrednosti.

Stvari našeg vremena, nažalost. Kako kaže režiser, "Ova priča otkriva rad ljudske psihe, našu privlačnost prema božanskom i rad kapitalističkih društava u kojima novac i moć nadmašuju istinu."

IZVOR: Reviews News

Ne ustručavajte se podijeliti naš članak na društvenim mrežama kako biste nam dali solidan poticaj. 🤟

Izađite iz mobilne verzije