Fakhri K.
Google, Apple, Facebook, Amazon, Microsoft… Pet divova Silicijumske doline koje danas označavamo akronimom GAFAM. Nove tehnologije, finansije, fintech, zdravstvo, automobilska industrija... Ne postoji oblast koja im izmiče. Njihovo bogatstvo ponekad može premašiti bogatstvo nekih razvijenih zemalja.
Ako mislite da je GAFAM prisutan samo u novim tehnologijama, varate se! Ovih pet giganata visoke tehnologije uložili su u druge, čak su otišli toliko daleko da su razvili virtuelne univerzume, kao što je projekat Metaverzum Mete, matična kompanija Facebook. Za jedva 20 godina ove kompanije su zauzele centralno mjesto.
Svaki od njih ima tržišnu kapitalizaciju veću od 1 milijardi dolara. U stvari, to je ekvivalent bogatstvu Holandije (BDP) koja je ipak rangirana kao 000. najbogatija zemlja na svijetu. Šta su GAFAM-ovi? Šta objašnjava njihovu nadmoć? Vidjet ćete da je to fascinantna priča, ali ona koja je izazvala mnogo zabrinutosti na obje strane.
Sadržaj
GAFAM, šta je?
“Big Five” i “GAFAM” su stoga dva imena koja se koriste za označavanje Google, jabuka, Facebook, Amazon et Microsoft. Oni su neprikosnoveni teškaši Silicijumske doline i globalne ekonomije. Zajedno, njihova tržišna kapitalizacija iznosi skoro 4,5 biliona dolara. Spadaju na vrlo odabranu listu najcitiranijih američkih kompanija. Štaviše, svi su prisutni u NASDAQ, američko tržište dionica rezervirano za tehnološke kompanije.
GAFAM-ovi Google, Amazon, Facebook, Apple i Microsoft su pet najmoćnijih kompanija na svijetu po tržišnoj kapitalizaciji. Ovih pet digitalnih divova dominiraju mnogim sektorima internet tržišta, a njihova moć raste svake godine.
Njihov cilj je jasan: vertikalno integrirati internet tržište, počevši od sektora koji su im poznati i postepeno dodajući sadržaje, aplikacije, društvene mreže, pretraživače, pristupnu opremu i telekomunikacionu infrastrukturu.
Ove kompanije već imaju značajnu vlast na Internet tržištu, a njihova moć i dalje raste. Oni su u stanju da postave sopstvene standarde i promovišu usluge i proizvode koji su im naklonjeni. Osim toga, imaju sredstva za financiranje i stjecanje najperspektivnijih start-upova, kako bi proširili svoje digitalno carstvo.
GAFAM-ovi su postali ključni za mnoge korisnike interneta, ali njihova moć je često kritizirana. Zaista, ove kompanije imaju gotovo apsolutnu kontrolu nad određenim sektorima internet tržišta, što može dovesti do zloupotrebe moći i antikonkurentske prakse. Osim toga, njihova sposobnost prikupljanja i obrade ličnih podataka korisnika interneta često se proglašava zadiranjem u privatnost. at
Uprkos kritikama, GAFAM-ovi nastavljaju da dominiraju internet tržištem i malo je vjerovatno da će se to promijeniti u bliskoj budućnosti. Ove kompanije postale su ključne za mnoge korisnike interneta i teško je zamisliti budućnost bez njih.
IPO
Apple je najstarija GAFAM kompanija u smislu IPO-a. Osnovao ga je 1976. legendarni Steve Jobs, a izašao je u javnost 1980. Zatim je došao Microsoft od Billa Gatesa (1986), Amazon od Jeffa Bezosa (1997), Google od Larry Pagea i Sergeyja Brina (2004) i Facebook od Marka Zuckerberga (2012). ).
Proizvodi i poslovni sektori
U početku, GAFAM kompanije su se fokusirale na nove tehnologije, posebno kroz proizvodnju operativnih sistema – mobilnih ili fiksnih – računara ili mobilnih terminala kao što su pametni telefoni, tableti i povezani satovi. Takođe se nalaze u zdravstvu, strimingu ili čak u automobilu.
Rivalities
Zapravo, GAFAM nije jedina grupa firmi koja postoji. Pojavili su se i drugi, kao što je FAANG. Nalazimo Facebook, Apple, Amazon, Google i Netflix. U ovoj frakciji, streaming gigant je stoga zauzeo mjesto firme Redmond. S druge strane, Netflix je jedina kompanija orijentirana na potrošače kada je riječ o multimedijalnim sadržajima, iako su Amazon i – vjerovatno Apple – slijedili njihov primjer. Posebno mislimo na Amazon Prime Video. Pričamo i o NATU. Sa svoje strane, ova grupa uključuje Netflix, Airbnb, Tesla i Uber.
GAFAM, carstvo izgrađeno kamen po kamen
Luda ekspanzija njihovih aktivnosti gurnula je GAFAM kompanije da izgrade pravo carstvo. Ovo se zasniva na mnoštvu akvizicija akcija i drugih od strane američkih firmi.
U stvari, nalazimo identičan obrazac. U početku, GAFAM-ovi su počeli sa novim tehnologijama. Nakon toga, kompanije su proširile svoje pipke kroz akviziciju drugih kompanija aktivnih u drugim oblastima.
Primjer Amazona
Počevši od Amazona u jednostavnoj maloj kancelariji, Jeff Bezos je bio jednostavan onlajn prodavac knjiga. Danas je njegova kompanija postala neprikosnoveni lider u e-trgovini. Da bi to postigla, izvela je nekoliko operacija preuzimanja, kao što je akvizicija Zapposa.
Amazon se specijalizirao i za distribuciju prehrambenih proizvoda, nakon što je kupio Whole Foods Market za skromnu sumu od 13,7 milijardi dolara. Također se nalazi na Internetu stvari (IoT), oblaku i streamingu (Amazon Prime).
Primjer Applea
Sa svoje strane, kompanija iz Cupertina je kupila skoro 14 kompanija specijalizovanih za umjetna inteligencija od 2013. Ove kompanije su takođe bile eksperti za prepoznavanje lica, virtuelne asistente i softversku automatizaciju.
Apple je takođe kupio Beats stručnjaka za zvuk za 3 milijarde dolara (2014.). Od tada je brend Apple zauzeo za sebe važno mjesto u strimingu muzike putem Apple Music-a. Time postaje ozbiljan konkurent za Spotify.
Primjer Googlea
Firma Mountain View također je imala svoj dio akvizicija. U stvari, mnogi proizvodi koje danas poznajemo (Google Doc, Google Earth) su rođeni iz ovih preuzimanja. Google pravi veliku buku sa Androidom. Firma je kupila OS 2005. godine za sumu od 50 miliona dolara.
Googleov apetit tu ne prestaje. Kompanija je takođe krenula u osvajanje kompanija koje se bave umjetnom inteligencijom, oblakom i mapiranjem.
Primjer Facebooka
Sa svoje strane, Facebook je bio manje pohlepan od ostalih GAFAM kompanija. Firma Marka Zuckerberga je ipak izvela inteligentne operacije, poput kupovine AboutFacea, Instagrama ili Snapchata. Danas se firma zove Meta. Više ne želi predstavljati jednostavnu društvenu mrežu. Takođe, trenutno se fokusira na Metaverzum i veštačku inteligenciju.
Primjer Microsofta
Baš kao i Facebook, Microsoft nije mnogo pohlepan kada je u pitanju kupovina određene kompanije. Firma Redmond se posebno orijentisala na igrice, posebno akvizicijom Minecrafta i njegovog Mojang studija za 2,5 milijardi dolara. Došlo je i do kupovine Activision Blizzarda – čak i ako je ova operacija predmet određenih kontroverzi –.
Zašto ove akvizicije?
“Nabavite više da biste zaradili više”… U stvari, to je pomalo tako. Ovo je prije svega strateški izbor. Kupovinom ovih kompanija GAFAM-ovi su prije svega zaplijenili vrijedne patente. Velika petorka također ima integrirane timove inženjera i priznatih vještina.
Oligarhija?
Međutim, to je strategija koja je predmet mnogih kontroverzi. Zaista, za neke posmatrače ovo je lako rješenje. Pošto nisu u stanju da inoviraju, Velika petorka radije kupuje kompanije koje obećavaju.
Operacije koje ih ne koštaju "ništa" s obzirom na njihovu ogromnu finansijsku moć. Neki stoga osuđuju moć novca i želju da se eliminira sva konkurencija. To je realna situacija oligarhije koja se stoga postavlja, sa svim onim što implicira...
Citati: Šta znači akronim DC? Filmovi, TikTok, Skraćenica, Medicina i Washington, DC
Kontroverza pune moći i „Velikog brata“.
Ako postoji tema koja zaista izaziva kritike, onda je to upravljanje ličnim podacima. Fotografije, kontakt podaci, imena, preferencije… Ovo su pravi rudnici zlata za GAFAM divove. Oni su također bili predmet nekoliko skandala koji su narušili njihov imidž.
Curenje u štampi, anonimna svjedočenja i razne optužbe posebno su umiješale Facebook. Kompanija Marka Zuckerberga optužena je za zloupotrebu ličnih podataka svojih korisnika. Štaviše, u maju 2022., osnivača društvene mreže saslušalo je američko pravosuđe. Bila je to činjenica bez presedana koja je uzrokovala da teče mnogo mastila.
Efekat "Velikog brata".
Možemo li dakle govoriti o efektu „Velikog brata“? Potonji, podsjetimo, predstavlja koncept totalitarnog nadzora koji spominje Georges Orwell u njegov čuveni vizionarski roman 1984. Povezani objekti danas su dio našeg svakodnevnog života. Oni sadrže naše najintimnije tajne.
GAFAM-ovi su zatim optuženi da iskorištavaju ove dragocjene podatke za praćenje svojih korisnika. Cilj bi, prema kritičarima, bio da se ove informacije prodaju onima koji najviše ponude, kao što su oglašivači ili druga komercijalna preduzeća.
